Na šta je Ukrajina pristala novim mirovnim sporazumom?

Kijev je pristao da ograniči veličinu svoje vojske na 800.000 pripadnika prema novim uslovima mirovnog sporazuma između SAD-a i Ukrajine, otkrili su visoki zvaničnici za Financial Times.

Izvori navode da su zadovoljni ovim ishodom jer bi on Ukrajini omogućio da u mirnodopskim uslovima zadrži vojsku približno iste veličine kao i sadašnju, ratnu. Prvobitni plan, u čijem su posredovanju učestvovali SAD i Rusija, predlagao je da Ukrajina ograniči svoju vojsku na 600.000 vojnika.

Iako je Ukrajina navodno pristala na revidirane uslove, zvaničnici ističu da i dalje postoje sporne tačke. Pitanja razmjene teritorija i bezbjednosnih garancija ostaju otvorena, a konačnu odluku o njima donijeće ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i američki predsjednik Donald Tramp, prenosi Index.

Podsjećamo, pojedini analitičari i diplomate kritikovali su američki mirovni plan, navodeći da prijedlog koji od Ukrajine traži da ustupi teritorije, ograniči savezništva i drastično smanji vojsku zadaje težak udarac temeljnim načelima poput vladavine prava i zabrane mijenjanja granica silom, piše The Kyiv Independent.

"Kada govorimo o izvornoj verziji plana, to je nešto što jasno potkopava evropsku bezbjednost - ne samo bezbjednost Ukrajine, već i cijelog kontinenta", rekao je Pavel Havlicek, istraživač u Udruženju za međunarodne poslove.

Ukrajinski poslanik Jaroslav Jurčišin upozorava da bi, ako Kijev “bude prisiljen da prihvati prijedlog nepromijenjen”, "posljedice (za Evropu) bile katastrofalne".

Prema prvobitnom američkom mirovnom planu, od Ukrajine bi se tražilo da preda cijelu regiju Donbas, uključujući područja pod ruskom kontrolom i dijelove koje još uvijek kontroliše Kijev. Prema planu, ukrajinske snage povukle bi se s tih područja, koja bi bila proglašena demilitarizovanom zonom.

"Za regiju, za cijeli svijet, ovo će pokazati da se međunarodno pravo može zanemariti", rekao je Jurčišin. "Kao rezultat toga, dugotrajni ili zamrznuti sukobi mogu se ponovno rasplamsati u različitim dijelovima svijeta”, dodao je.

Druga ključna tačka plana predviđa američko priznanje ruske kontrole nad Krimom te Luganskom i Donjeckom oblasti.

Daniel Hamilton, stručnjak za spoljnu politiku u Brookings Institutionu, smatra da bi ta klauzula "značila zapadnu kapitulaciju po osnovnim principima kao što je nemijenjanje granica silom".

"Od početka je to bilo neprihvatljivo", dodao je.

Prijedlozi takođe pozivaju na zaustavljanje širenja NATO i odustajanje Ukrajine od svojih aspiracija za članstvom.

Havlicek je istakao da to “potkopava temeljnu logiku evropske bezbjednosti, koja se temelji na pravu suverenih država da slobodno biraju svoje saveze”.

Ograničenja bi se proširila i na sam NATO, koji se ne bi smio stacionirati trupe u Ukrajini, dok bi evropski borbeni avioni bili bazirani u Poljskoj.

"Ako namećete ograničenja na vojnu spremnost Ukrajine, ali i na susjede EU i NATO, uključujući implikacije za odbranu Poljske, onda to već ide predaleko", rekao je Havlicek.

Estonski ministar spoljnih poslova Margus Tsahkna upozorio je da bi plan "otvorio vrata" širim ruskim zahtjevima za evropsku bezbjednost.