Region
17.11.2025.
20:10
Ko će kupiti Lukoil u Srbiji?
Američko Ministarstvo finansija prošle nedjelje dalo je odobrenje potencijalnim kupcima da započnu razgovore sa Lukoilom o njegovoj stranoj imovini

Američki naftni gigant Ševron razmatra opcije za kupovinu međunarodne imovine ruske naftne kompanije Lukoil, koja je pod sankcijama, reklo je u ponedjeljak za "Reuters" pet izvora upoznatih sa procesom.
Američko Ministarstvo finansija prošle nedjelje dalo je odobrenje potencijalnim kupcima da započnu razgovore sa Lukoilom o njegovoj stranoj imovini. Ukoliko bi ušao u proces, Ševron bi se pridružio kompaniji Karlajl i drugim zainteresovanim firmama u trci za Lukoilov portfelj procjenjen na najmanje 20 milijardi dolara.
Irak razmatra zahtjev za šestomjesečno izuzeće od američkih sankcija Lukoilu
Irak razmatra zahtjev za šestomjesečno izuzeće od američkih sankcija kako bi ruska kompanija Lukoil dobila dodatno vrijeme za prodaju svog udjela u naftnom polju Vest Kurna-2, saopštili su danas irački zvaničnici.
Sjedinjene Države su prošlog mjeseca uvele sankcije dvjema najvećim ruskim naftnim kompanijama, Lukoilu i Rosnjeftu, u sklopu nastojanja administracije predsjednika Donalda Trampa da primora Moskvu da započne mirovne pregovore sa Ukrajinom.
Prema navodima izvora, Ševron istražuje mogućnosti kupovine samo onih dijelova Lukoilove imovine koji se preklapaju sa njihovim postojećim poslovanjem, a ne cijelog portfelja. Svi sagovornici su zatražili anonimnost jer nisu ovlašćeni da daju izjave medijima. Interesovanje Ševrona do sada nije bilo objavljeno.
Ševron je u kratkom saopštenju naveo da poštuje sve relevantne zakone i regulatorne propise i da ne komentariše pitanja vezana za komercijalne aktivnosti.
Lukoil proizvodi oko 2 odsto svjetske nafte, u Rusiji i inostranstvu, i ranije je saopštio da traži kupce za svoju međunarodnu imovinu, koja učestvuje sa oko 0.5 odsto u globalnoj proizvodnji nafte, a čija je vrijednost, prema dokumentima iz 2024. godine, procjenjena na 22 milijarde dolara.
Američki investicioni fond Karlajl takođe ispituje opcije za preuzimanje Lukoilove strane imovine, potvrdili su izvori za "Reuters" prošle nedjelje.
Lukoil posjeduje tri rafinerije u Evropi, učešća u naftnim poljima u Kazahstanu, Uzbekistanu, Iraku, Meksiku, Gani, Egiptu i Nigeriji, kao i stotine maloprodajnih benzinskih stanica širom svijeta, uključujući i u Sjedinjenim Državama.
Kompanija ima 13.5 odsto udjela u naftnom polju Karačaganak i 5 odsto u nalazištu Tengiz u Kazahstanu, u kojima takođe učestvuju Ševron, Ekson Mobil, Eni i Šel.
Ta naftna polja predstavljaju glavni izvor sirove nafte za CPC naftovod, koji transportuje više od 1.6 miliona barela dnevno, odnosno oko 1.5 odsto globalne potražnje, do svjetskih tržišta preko Rusije.
Lukoil posjeduje i udio u nigerijskom offshore bloku OML-140, čiji je operater Ševron.
Kompanija upravlja i projektom Zapadni Kurna 2 u Iraku, dok je Ekson Mobil godinama bio operator susjednog projekta Zapadni Kur-na 1, sve do izlaska iz njega prošle godine.
Gunvor odustao
Švajcarska trgovinska kuća Gunvor povukla je svoju ponudu za kupovinu Lukoilovih međunarodnih operacija, među kojima se nalazi i firma Lukoil Srbija, nakon što je američko Ministarstvo finansija označilo Gunvor kao "marionetu Kremlja".
Sankcije počinju 21. novembra
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nedavno je naglasio da su sankcije Lukoilu i zavisnim kompanijama, uključujući i NIS, pitanje od najvećeg značaja za narednu nedjelju.
"Imamo 54 Lukoilove pumpe. Ako se ne varam, sankcije stupaju na snagu 21. novembra. Sledeća nedelja je izuzetno važna za Srbiju" rekao je Vučić.
Najavio je da će Srbija u ponedjeljak ili utorak uputiti zvanično pismo američkom OFAC-u kako bi se dobilo privremeno izuzeće od sankcija na mjesec, dva ili tri.
"Verujem da ruska strana preduzima bitne korake, a mi radimo sve da zaštitimo i kompaniju i zemlju. Građani ne treba da brinu" rekao je predsjednik, dodajući da je rast cijene nafte posljedica globalnih kretanja, a ne krize oko Lukoila.
Mogući modeli za Srbiju
Lukoil Srbija posluje kao privatna firma sa mješovitom vlasničkom strukturom, u kojoj ruski kapital nije jedini, što otvara prostor za različite modele reorganizacije, uključujući prodaju trećem investitoru ili dogovor sa državom, prenosi "24Sedam".






