REAKCIJA NA UDAR VLASNIKA "INFORMERA" Srbija proglasila nepoželjnim crnogorskog novinara

Novinaru i autoru emisije „Načisto” na Televiziji Vijesti Petru Komneniću zabranjen je ulazak u Srbiju.

Komnenić je, prema sopstvenom svjedočenju, za odluku srpskih vlasti saznao u utorak, 30. juna, prilikom napuštanja Srbije. On je naveo da je u zemlju nekoliko dana ranije ušao bez problema, ali da je na izlazu, na graničnom prelazu sa Crnom Gorom, obaviješten da mu je ime u sistemu označeno.

„S odlukom da mi je ubuduće zabranjen ulazak u Srbiju, nezvanično sam upoznat u trenutku napuštanja te države. Naime, u zemlju sam nesmetano ušao par dana ranije, što me upućuje na zaključak da su tamošnje vlasti, koje su u to vrijeme organizovale okupljanje u Beogradu, imale preča posla od bavljenja kontramjerama”, rekao je Komnenić.

Prema njegovim riječima, na granici nije bilo incidenata, niti je imao primjedbe na postupanje srpske granične policije.

„Kad sam došao na granični prelaz sa Crnom Gorom, predao sam dokumenta, a zatim vidio komešanje graničnih policajaca koji su bili, na kraju krajeva, veoma ljubazni i koji su me nezvanično upoznali s tim da mi je ime označeno ’crvenom bojom’ u sistemu”, kazao je Komnenić.

On je dodao da je na granici zadržan oko sat vremena, kao i da je pretres obavljen „na primjeren način”.

„Nije bilo nikakve drame. Zadržan sam nekih sat vremena, pretres je obavljen na primjeren način, tako da nemam nikakvu primjedbu na postupanje graničnih policaaca”, naveo je Komnenić.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić prethodno je upozorio da je odluka Podgorice da zabrani ulazak Draganu J. Vučićeviću „velika greška” i najavio da će Srbija, ukoliko ona ne bude ispravljena, morati da pribjegne recipročnim mjerama.

„Ne smijete da kažnjavate ljude koji drugačije misle. Ja bih volio da oni isprave tu veliku grešku, inače ćemo da pristupimo recipročnim mjerama, a to može da pogodi crnogorske građane”, poručio je Vučić 26. juna.

Na pitanje kako će Srbija odlučivati ko bi mogao da se nađe na udaru tih mjera, Vučić je odgovorio da će one biti usmjerene prema onima koji su se, kako je kazao, bavili hibridnim ratovanjem protiv Srbije, a potom vikendima dolazili u svoje stanove u „Beogradu na vodi”.

Imaju li pasoše Srbije?

Upravo ta formulacija otvorila je pitanje šireg spiska javnih djelatnika iz Crne Gore koji su godinama u javnom prostoru nastupali sa izrazito negativnim ocjenama o Srbiji, njenim institucijama i srpskom narodu, piše portal Politike. U Beogradu se sve otvorenije ukazuje da se takve osobe nisu slučajno našle u fokusu, već kao posljedica sopstvenog javnog djelovanja i izjava koje su u Srbiji doživljene kao dio organizovane političke i medijske kampanje.

Prema tim tumačenjima, Srbija više ne želi da prećutkuje situaciju u kojoj pojedini javni akteri iz Crne Gore istovremeno koriste prednosti Srbije, posjeduju imovinu u njoj, dolaze u Beograd i druge gradove, a u javnim nastupima vode kontinuiranu kampanju protiv Srbije i srpskog naroda. Posebno se ističe da je riječ o podužem spisku, na kojem su, prema nezvaničnim političkim procjenama, uglavnom osobe koje u Srbiji imaju makar jednu nekretninu, dok pojedini posjeduju i više stanova ili drugih objekata.

U dijelu tih slučajeva, kako se navodi, dodatno pitanje predstavljaju i dvojna državljanstva. Ukoliko se mjere budu proširivale, ta okolnost mogla bi da otvori i političku raspravu o tome da li je održivo da pojedini javni djelatnici koriste prava koja proističu iz srpskog državljanstva, dok istovremeno u javnosti Srbiju predstavljaju kao neprijateljski faktor i vode kampanje protiv njenih institucija.

Povod - udar na vlasnika Informera

Povod za novu krizu bila je odluka crnogorske policije da Vučićeviću zabrani ulazak u Crnu Goru. Ta odluka uslijedila je nakon što je Savjet Agencije za audio-vizuelne medijske usluge Crne Gore krajem maja donio odluku o privremenom ograničenju prijema i reemitovanja cjelokupnog programa „Informer TV”, uz obrazloženje da taj program emituje sadržaje kojima se vrijeđa dostojanstvo crnogorskog naroda, negira crnogorski nacionalni identitet i podstiču govor mržnje i diskriminacija.

U Beogradu se, međutim, takav potez Podgorice čita kao selektivna mjera, jer su brojni medijski i javni akteri iz Crne Gore godinama u Srbiji nesmetano boravili, poslovali i koristili sve pogodnosti koje im Srbija pruža, iako su u javnosti iznosili najteže kvalifikacije na račun Srbije, njenog rukovodstva, institucija i srpskog naroda u cjelini.

Zbog toga se najavljene recipročne mjere ne posmatraju samo kao diplomatski odgovor na jedan slučaj, već kao poruka da Srbija više neće prihvatati praksu u kojoj se antisrpsko javno djelovanje tretira kao nešto bez posljedica, dok se istovremeno očekuje nesmetan pristup srpskom prostoru, imovini, tržištu i institucionalnim pogodnostima.

Komnenić je prvi poznati javni slučaj u okviru takvog odgovora Beograda. Da li će uslijediti i nova imena sa šireg spiska, zavisiće od daljeg ponašanja crnogorskih vlasti i od toga da li će Podgorica ostati pri odluci da se Vučićeviću zabrani ulazak u Crnu Goru.