Uzdržati se od paljenja vatre na otvorenom

Požari su sve češći i opasniji i potrebna je pojačana pripravnost svih subjekata u sistemu zaštite i spasavanja, a građani treba da se uzdrže od paljenja vatre na otvorenom prostoru, poručio je viši stručni saradnik za uzgoj i zaštitu šuma u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Slavko Stupar.

"Iako klimatske promjene dodatno povećavaju rizik – dugotrani sušni period, visoka temperatura vazduha i ekstremni vremenski uslovi – nadležni ističu da je ljudski faktor i dalje najčešći uzrok izbijanja požara", rekao je Stupar Srni.

On je naveo da su nepropisno paljenje korova i žetvenih ostataka, spaljivanje otpada, nepažnja prilikom boravka u prirodi, ali i namjerno izazivanje požara, uzroci velikog broja slučajeva.

Stupar je rekao da poseban problem predstavlja zapušteno poljoprivredno zemljište u ruralnim predjelima, gdje se akumulira velika količina lako zapaljivog i gorivog materijala.

"U uslovima povišenih temperatura i jačeg vjetra, dovoljna je jedna iskra da se požar proširi na velike površine", upozorio je Stupar.

On je pozvao građane da se uzdrže od paljenja vatre na otvorenom prostoru, nepropisnog spaljivanja biljnih ostataka i ostalih aktivnosti koje mogu izazvati požar, te da svaki uočeni požar odmah prijave nadležnim službama.

"Jedan nepažljiv trenutak može izazvati katastrofu, ali jedna odgovorna odluka može je spriječiti", naglasio je Stupar.

On je naveo da je obaveza preduzeća "Šume Republike Srpske" da u periodu trajanja požarne sezone dodatno ojača operativne kapacitete i to unapređenjem sistema osmatranja i blagovremenim dojavama, povećanjem pripravnosti ljudstva i mehanizacije, te intenziviranjem saradnje sa vatrogasno-spasilačkim službama i ostalim nadležnim organima jedinica lokalnih samouprava.

"Sistem zaštite od požara u Republici Srpskoj oslanja se na saradnju civilne zaštite, vatrogasnih društava, šumarskih preduzeća, policije i Helikopterskog servisa, ali bez odgovornog ponašanja građana nijedan sistem ne može biti u potpunosti efikasan", konstatovao je Stupar.

Resorno ministarstvo je pokrenulo kampanju podizanja javne svijesti o opasnostima od požara na otvorenom prostoru, čiji je cilj da se građani podsjete da je prevencija najjače i najefikasnije oružje u borbi protiv sve učestalijih i razornijih požara i da se podstakne odgovorno ponašanje i blagovremeno reagovanje s ciljem zaštite ljudi, imovine i prirodnih resursa.

"Preporuke su da jedinice lokalne samouprave posredstvom medija kontinuirano upućuju apele građanima na odgovorno ponašanje, da se ne pali vatra na otvorenom prostoru, naročito tokom sušnih i vjetrovitih dana, da se održava zaštitni pojas oko stambenih i pomoćnih objekata, da se ne spaljuje korov, žetveni ostaci i otpad bez prethodne najave i odobrenja nadležnih službi", naveo je Stupar.

On je dodao da je preporuka i da se ne bacaju neugašeni opušci cigareta i staklena ambalaža u prirodu, da se prilikom boravka u šumi ili na izletištima koristiti samo uređena ložišta, ako su dozvoljena, i da se vatra u potpunosti ugasi prije odlaska, te da se u slučaju uočavanja požara odmah obavijeste vatrogasci ili policija, kao i nadležna služba civilne zaštite.

Kampanju Ministasrtvo realizuje u okviru programa Upravljanje požarima otvorenog prostora na području zapadnog Balkana koji se provodi uz finansijsku podršku Švajcarske agencije za razvoj i saradnju.

Stupar je istakao da zvanični podaci ukazuju da posljedice po ljude, imovinu i prirodne resurse, izazvane požarima otvorenog prostora na teritoriji Republike Srpske u protekle dvije decenije nisu nimalo zanemarive.

Od 2000. do 2022. godine opožareno je 244.923 hektara, od čega je 139.722 hektara površina šuma i šumskog zemljišta.

Prosječno, svake godine požari zahvate oko 6.000 hektara, a bilježi se oko 156 požarnih incidenata godišnje.

"Najugroženiji dio Srpske je istočna Hercegovina – Trebinje, Bileća, LjUbinje, Berkovići, Gacko, Nevesinje i Istočni Mostar – gdje je registrovano čak 81 odsto ukupne opožarene površine", rekao je Stupar.

On je dodao da ekonomska šteta u periodu od 2000. do 2022. godine premašuje 32,8 miliona KM direktnih gubitaka, uz dodatnih gotovo 1,9 miliona KM troškova gašenja.

"Međutim, posljedice su mnogo kompleksnije – degradacija šuma, gubitak biodiverziteta, pojačana erozija, ulančavanja šumske štete usljed fiziološkog slabljenja sastojina, narušavanje krajolika, ugrožavanje turističkih potencijala i zagađenje vazduha koje direktno utiče na zdravlje stanovništva", zaključio je Stupar.