Large banner

Ekonomija

25.12.2025.

17:58

Prognoze za 2026: AI pokreće rast, ali globalna neizvjesnost ostaje

U analizi više od 2.000 prognoza iz članaka, izvještaja, podkasta i intervjua u nastavku pogledajte šta stručnjaci predviđaju za godinu pred nama. U nastavku izdvajamo neke od ključnih tema.

Прогнозе за 2026: AI покреће раст, али глобална неизвјесност остаје
Foto:Pixabay

Sedmu godinu zaredom, Visual Capitalist analizirao je pejzaž prognoza kako bi predstavili Konsenzus prognoza – sintezu onoga što analitičari, mislioci i industrijski eksperti očekuju u narednoj godini.

Ove godine obuhvaćeno je više od 2.000 pojedinačnih prognoza iz raznovrsnih izvora, uključujući Morgan Stanely, Goldman Sachs, International Monetary Fund, The Economist, Deloitte, Microsoft, Gartner i desetine drugih.

Mapiranjem tačaka preklapanja ovih prognoza, sveli smo šum na 25 tema sa visokim stepenom uvjerenja, predstavljenih u formatu „bingo kartice“, pri čemu broj oznaka odražava obim prognoza koje ih podržavaju.

Opšti ton 2026. godine

Ako je 2025. bila godina prilagođavanja – tržišta su se usklađivala s višim kamatnim stopama, geopolitika se preslagala oko druge administracije Donalda Trampa i carina, a vještačka inteligencija prelazila iz faze hajpa u fazu primjene – onda se 2026. oblikuje kao godina konsolidacije i posljedica.

Preovlađujuće raspoloženje je oprezni optimizam, ali prožet neizvjesnošću. Morgan Stanely opisuje 2026. kao „godinu ponovnog pokretanja rizika“, period u kojem se fokus tržišta pomjera sa makroekonomskih strahova ka mikrofundamentima, stvarajući plodno tlo za rizičnu imovinu. Okruženje ekonomske politike je neuobičajeno podsticajno: fiskalni stimulansi, nastavak (iako sporijeg) monetarnog popuštanja i deregulacija čine ono što analitičari nazivaju „političkim trijumviratom“, rijetko viđenim van recesija.

Ipak, The Economist zauzima ozbiljniji ton, upozoravajući da će 2026. biti obilježena neizvjesnošću dok Trampovo preoblikovanje geopolitičkih normi nastavlja da proizvodi globalne talase. Poredak zasnovan na pravilima sve više slabi, a granica između rata i mira postaje zamagljena kroz sivu zonu provokacija, sajber upade i stalno rivalstvo među državama.

Ukratko: rizična imovina može napredovati, ali svijet ispod nje ostaje turbulentan.

Vještačka inteligencija: ponovo glavna tema

Treću godinu zaredom, vještačka inteligencija dominira pejzažom prognoza, ali se narativ mijenja. Dok su prognoze za 2024. bile usmjerene na to da li je hajp opravdan, a 2025. na masovnu primjenu, razgovor u 2026. fokusira se na integraciju i posljedice.

Od alata do partnera

U svim industrijama, vještačka inteligencija se pomjera dalje od pukog odgovaranja na pitanja i prelazi u aktivnu saradnju s ljudima, pojačavajući njihovu ekspertizu.

Ovo je godina izgradnje tzv. agentne vještačke inteligencije. Deloitte predviđa da bi do kraja 2026. čak 75 odsto kompanija moglo ulagati u agentnu AI– autonomne sisteme koji mogu planirati, djelovati i prilagođavati se uz minimalan ljudski nadzor. Ovi AI agenti postaće „digitalne kolege“, pomažući malim timovima da ostvare učinak znatno veći od svojih resursa. Microsoft vidi budućnost u kojoj tročlani marketinški tim može za nekoliko dana pokrenuti globalnu kampanju, dok AI preuzima obradu podataka i generisanje sadržaja, a ljudi upravljaju strategijom.

Nakon godina očekivanja, dobici u produktivnosti zahvaljujući AI konačno bi trebalo da postanu mjerljivi. Morgan Stanley ističe AI-vođenu efikasnost kao jedan od šest ključnih pokretača optimističnih prognoza zarada. Očekuje se da će prihodi od generativne AI u softverskim i internet kompanijama porasti više od 20 puta u naredne tri godine.

Naravno, AI će uticati i na tržište rada. Profesionalne i „knowledge worker“ kategorije, koje su se ranije osjećale zaštićeno, sada sve više osjećaju zabrinutost za sigurnost radnih mjesta.

Tržišne prognoze: na talasu AI

Vještačka inteligencija dominira i tržišnim pričama. Konsenzus je izrazito optimističan, ali uz svijest o problemima valuacija i koncentracije rizika.

S&P 500: očekuje se dvocifren rast

Strategi sa Volstrita grupisani su u relativno uskom rasponu kada je riječ o ciljevima za kraj 2026. godine:

Morgan Stanley: 7.800 (+15%)

JPMorgan: 7.500 (+11%)

UBS: 7.500 (+11%)

CFRA: 7.400 (+10%)

Bank of America: 7.100 (+5%)

Optimistični scenario JPMorgana vidi mogućnost da indeks premaši 8.000 poena ako Fed ublaži politiku više nego što se očekuje. Morgan Stanley ocjenjuje da je ovo njihov najoptimističniji pogled u posljednjih nekoliko godina, zasnovan na povratku operativne poluge, dobitcima efikasnosti zahvaljujući AI-ju, povoljnim poreskim i regulatornim politikama i kontrolisanim kamatnim stopama.

Važno je da analitičari očekuju da zarade budu glavni pokretač rasta u 2026. Bank of America predviđa rast zarade po akciji od 14 odsto, uz istovremeno smanjenje P/E multiplikatora, što znači da tržište raste uprkos skepsi u vezi s valuacijama. Morgan Stanley prognozira EPS S&P 500 indeksa od 317 dolara u 2026. godini, što predstavlja rast od 17 odsto.

Zlato nastavlja super-ciklus

Zlato ostaje favorit. Morgan Stanley cilja cijenu od 4.500 dolara po unci, što je oko devet odsto iznad trenutnih nivoa. Svjetski savjet za zlato navodi da je zlato u 2025. ostvarilo više od 50 istorijskih maksimuma i da bi moglo zabilježiti četvrti najjači godišnji prinos od 1971. godine.

Pokretači su strukturni: kupovina od strane centralnih banaka, geopolitičko hedžiranje i zabrinutost zbog fiskalne održivosti. U scenariju ubrzanog fiskalnog pogoršanja, zlato bi moglo porasti dodatnih 15 do 30 odsto.

Ekonomske prognoze: meko prizemljenje, uz rezerve

Međunarodni monetarni fond projicira globalni rast od 3,2 odsto u 2025. i 3,1 odsto u 2026, ispod pretpandemijskog prosjeka od 3,7 odsto, ali bez ulaska u recesiju. Morgan Stanley predviđa slične brojke.

Razvijene ekonomije trebalo bi da rastu oko 1,5–1,6 odsto, dok tržišta u razvoju ostaju iznad četiri odsto. Konsenzus je „meko prizemljenje“: rast se usporava, inflacija postepeno pada, a centralne banke ublažavaju politiku – ali bez agresivnih poteza.

Geopolitika i trgovina: carine i tenzije

Carine postaju nova normalnost. Trampove recipročne carine donose oko 300 milijardi dolara godišnje, a efektivna stopa carina dostigla je 12,1 odsto – najviši nivo od 1934. godine. Iako se očekuju pravni izazovi, strukturna promjena je duboka: trgovinski tokovi se preusmjeravaju, lanci snabdijevanja diverzifikuju, a carine postaju alat ekonomske moći.

Kina, suočena s deflacijom i krizom nekretnina, oslanja se na izvoz i proizvodnju. Morgan Stanley očekuje rast kineskog BDP-a od pet odsto u 2026, ali upozorava na rast globalnih tenzija zbog industrijskog viška kapaciteta.

The Economist upozorava i na porast „sivih zona“ sukoba – od Arktika i svemira do sajber prostora – gdje rivalstvo velikih sila raste bez otvorenog rata.

Procjena konsenzusa

Istorija uči poniznosti kada je riječ o prognozama. Neke će se pokazati tačnim, druge će poremetiti nepredviđeni događaji. Njihova vrijednost nije u preciznosti, već u temama na koje se pažnja kolektivno usmjerava.

Zajedno, ove prognoze oslikavaju teren na kojem se institucije, investitori i kreatori politika pozicioniraju pred godinu koja dolazi, prenosi Bankar.

Large banner