Suša prepolovila prinose lješnika u Srpskoj: Neizvjesna otkupna cijena i rast troškova

Suša i temperature koje su ovog ljeta prelazile 40 stepeni desetkovale su rod lješnika u Srpskoj, zbog čega proizvođači očekuju znatno manje prinose, neizvjesnu otkupnu cijenu i novi rast troškova na svojim plantažama.

Dok pojedini proizvođači procjenjuju da će im rod biti upola manji, ima i onih kojima je suša gotovo potpuno uništila zasade, što bi posljedice moglo ostaviti i na narednu sezonu. Poljoprivredni inženjer i tehnolog u "Eko-Bosanskoj Posavini" iz Dervente Aleksandar Blagojević kazao je za "Glas Srpske" da će ovogodišnja proizvodnja biti znatno manja zbog suše i visokih temperatura.

Veliki dio Zagreba bez struje, nema objašnjenja iz HEP-a

- Lješnika će biti, ali očekujemo od 30 do 50 odsto manju proizvodnju nego što je planirano. Kvalitet ploda je dobar, dostigao je odgovarajuću veličinu, a zadovoljavajući bi trebalo da bude i randman - rekao je Blagojević.

Sa 300 hektara oko 100 tona

Prema njegovim riječima, sa 300 hektara očekuju prinos od oko 100 tona, a cjelokupnu proizvodnju izvoze u Hrvatsku, gdje lješnik čiste, suše i prodaju u ljusci. Kada je riječ o otkupnoj cijeni, ona još nije poznata, jer se očekuje da italijansko tržište, koje značajno utiče na formiranje cijene, izađe sa svojim uslovima pred berbu.

- Računamo da otkupna cijena ne bi trebalo da bude ispod tri evra po kilogramu u ljusci. Lješnik je generalno deficitaran, a bez navodnjavanja u ovakvim uslovima nema ozbiljne proizvodnje. Biljka je konstantno pod stresom, što može ostaviti posljedice i na rod naredne godine - istakao je Blagojević.

Vlasnik brenda "Zlatni lješnik" iz Piskavice kod Banjaluke Zoran Janjetović očekuje oko 20 odsto manji prinos od planiranog, ali ipak bolji nego lani.

- Čak ni navodnjavanje nije mnogo pomagalo, jer je dio ploda spržen i otpao prije vremena. Ipak, biće bolje nego prošle godine, kada neki proizvođači nisu ni brali lješnik - rekao je Janjetović.

Berni Ekleston uhapšen u Portugalu: U 95. godini pao na aerodromu zbog "pumparice"

Za razliku od proizvođača koji su usmjereni na izvoz, on se uglavnom oslanja na domaće tržište, a nastoji da sav lješnik preradi.

Neizvjestan i otkup

Neizvjesna je, međutim, i otkupna cijena. Prema njegovim riječima, lješnik u ljusci prošle godine se prodavao za oko osam maraka po kilogramu, dok se ove godine očekuje cijena od 4,20 do 4,30 KM. U maloprodaji je trenutno dostigao gotovo 40 maraka, ali bi, ukoliko ne bude nestašice, mogao pojeftiniti na oko 30 KM.

Istovremeno, troškovi održavanja plantaže porasli su oko 30 odsto zbog skupljeg goriva, prihrane, mehanizacije i dodatne zaštite biljaka. Na plantaži od deset hektara Janjetović očekuje oko dvije tone po hektaru.

- Lješnik je dobrog kvaliteta, mada je zbog suše nešto sitniji. Ovo je bilo nenormalno vrijeme i teško je bilo šta uraditi protiv tako dugog i snažnog toplotnog talasa - kazao je Janjetović.

Dodatni problem proizvođačima predstavlja nedostatak radne snage, pa se sve više oslanjaju na mehanizaciju. Janjetović navodi da kroz podršku Ministarstva poljoprivrede i Centra za razvoj sela grada Banjaluka uspijevaju da nabave dio potrebnih mašina.

- Pomoć je skromna, ali nam svaka znači. Bez mehanizacije nema ozbiljne poljoprivrede, jer na selima nema dovoljno radne snage - rekao je Janjetović.

Još teža situacija je na plantaži Veselina Savića u Blatnici kod Teslića, gdje je ovogodišnji rod, kako kaže, gotovo potpuno uništen.

Iran uvodi novu zonu u Persijskom zalivu: Mijenja se plovidba kroz Ormuz

- Kod mene je suša uništila gotovo sve. Prvo je proljetni mraz napravio štetu, a onda je došla suša. Od više od 20 dunuma nema dovoljno lješnika ni za vlastite potrebe - rekao je Savić.

On ističe da se za gotovo dvije decenije proizvodnje ne sjeća ovako loše godine, te strahuje da bi posljedice mogle biti dugoročne.

- Temperature su prelazile 40 stepeni i sve se odozgo spržilo. Džaba je bilo navodnjavati kada je biljka izgorjela. Najgore je što strahujemo da će se dio stabala osušiti i da će posljedice biti dugoročne - kazao je Savić.

Zbog gotovo potpunog izostanka roda, on ne očekuje da će uspjeti pokriti troškove proizvodnje, prenosi Glas Srpske.

- Ove godine sam potpuno u minusu. Prošle godine smo se nekako pokrili, ali sada nema od čega - rekao je Savić.

Drugi proizvodi

Domaći proizvođači sve više nastoje da lješnik ne prodaju samo u sirovom obliku, već da ga prerade u različite proizvode i tako mu povećaju vrijednost.

Đani Infantino ne odustaje: Ide po novi mandat na čelu FIFA

Dio roda koji odlazi u izvoz koristi se i za proizvodnju ulja, dok ovogodišnji slab prinos ugrožava i te namjene.