Odlaganje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori tema i u EU

I dok BiH još čeka da Hrvatska otkrije detalje iz studije uticaja na životnu sredinu u vezi sa namjerom da uz granicu i u zaštićenom slivu Une skladišti radioaktivni otpad na Trgovskoj gori, iz sjedišta evropskih institucija stigla je svojevrsna opomena Zagrebu, uz opasku da se zna redoslijed koraka u ovakvim poslovima.

BiH je, prema tvrdnjama nadležnih, spremna za ovogodišnja sučeljavanja sa Hrvatskom na domaćem i evropskom terenu, a s ciljem da dokaže da Trgovska gora nije adresa za skladištenje radioaktivnog otpada (RAO) iz Nuklearne elektrane (NE) "Krško" zbog čega se ozbiljno razmišlja i o pojedinačnim tužbama.

Hrvatska, kao vlasnik polovine elektrane, mora da preuzme svoj dio otpada do 2028. Tamošnji sabor je, naime, krajem prošle godine, usvajanjem Zakona o izgradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada dodatno označio, uprkos protivljenju BiH, Trgovsku goru kao krajnju adresu za skladištenje radioaktivnog otpada, uz sve češće pominjanje da bi na prostor nekadašnje kasarne "Čerkezovac", na Trgovskoj gori, mogao da stiže i drugi otpad.

Države članice EU su, prema navodima iz Brisela, obavezne da sprovedu prekograničnu procjenu uticaja na životnu sredinu u skladu s važećim međunarodnim konvencijama.

Zvaničnik Evropske komisije, koji je govorio za Radio Slobodna Evropa, pod uslovom anonimnosti, naveo je da države članice moraju osigurati efikasno učešće javnosti u donošenju odluka, uz poštovanje konvencija iz Arhusa i Espoa, te visokih standarda sigurnosti i transparentnosti. Komisija, kako je istakao, nema ulogu u direktnom odobravanju ovakvih projekata.

Prvi čovjek Udruženja "Grin tim" iz Novog Grada Mario Crnković, koji je i član Ekspertskog tima za borbu protiv namjera Hrvatske na Trgovskoj gori, za "Glas" je istakao da će se Hrvatska morati izjasniti po pitanju svih, doslovno svih konvencija, u kojima prepoznajemo kršenja.

- To što najviše pričamo o ESPO konvenciji koja ne dozvoljava značajne negativne prekogranične uticaje i arhuškoj koja definiše pravo učešća javnosti u procesima donošenja odluka, samo je dio nastupa u odbrani interesa više od 250.000 građana sjeverozapadne BiH. Bez obzira koliko mi je drago čuti da su barem u određenoj mjeri u Briselu ovu temu prepoznali kao regionalni problem, žao mi je što je to anonimno. Pa kada je potrebno kritikovati BiH, onda se niko iz Brisela ne trudi da bude anoniman. Štaviše, stiče se utisak da se takmiče ko će nam prije držati lekcije kako nismo dobri, a kada treba jasno i nedvosmisleno govoriti o onom što radi njihova članica, to je onda već nešto drugo - poručio je Crnković.

Dodao je da razumije da te birokrate, kako je rekao, "paze šta pričaju" jer su se mnogima kritike nedosljednih EU politika obijale o glavu.

- Ali ako mi budemo ćutali, nama će se obiti o glavu evropski radioaktivni otpad, tako da i te kako imamo pravo i obavezu da od Brisela tražimo više. Ne tražimo mnogo, neka nas poštuju, da se možemo međusobno poštovati i raditi da regija postane bolja, a ne poligon za loše ideje i radioaktivne otpade - kazao je on.

Domaćim ekspertima u borbi protiv te namjere Hrvatske pomaže i pravna kuća iz Francuske čiji su predstavnici početkom sedmice bili na jednom sastanku koji je na ovu temu organizovalo Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH kao koordinator svih aktivnosti na ovom polju.

BOJAZAN

Stručnjaci iz BiH godinama posebno upozoravaju da bi odlaganjem otpada oko 70 odsto potencijalnog negativnog uticaja osjetila upravo BiH, odnosno bilo bi ugroženo zdravlje oko 250.000 stanovnika. Uz to, postoji i opravdana bojazan da bi Trgovska gora mogla od skladišta lako da preraste u trajno odlagalište. Za razliku od Hrvatske, Slovenija će polovinu otpada odlagati u Vrbini, uz samu elektranu. Tu ponudu odbio je zvanični Zagreb.