Nevesinjci protiv gradnje solarnih elektrana na obradivim površinama

Gdje će moći da se grade solarne elektrane na području Nevesinja, lokalna Skupština trebalo bi da odluči u februaru. Vlada je, prethodnih godina, dodjeljivala koncesije potencijalnim investitorima za izgradnju solarnih elektrana na području te opštine, koje su, između ostalog, planirane i na obradivim površinama u državnom vlasništvu. Tome se protive stanovnici.

Peticija, koju je potpisalo ili elektronski podržalo više od 5.000 građana, upućena je na adrese nadležnih ministarstva i lokalnih institucija. Tvrde da nisu protiv izgradnje solarnih elektrana, ali ne na obradivom zemljištu.

- Ljudi moji, to je od moje kuće udaljeno trista metara, to je 90 odsto obradivo zemljište, sve je pod navodnjavanjem. Riječ je o zemljištu u državnom vlasništvu, koje su koristile bivše firme. Trenutno se ne obrađuje, mještani su zainteresovani za zakup - kaže Milan Stanković iz sela Sopilja.

Veso Radić iz sela Pridvorci takođe se protivi gradnji solarnih elektrana.

- Tu su ljudi koji drže stoku, ne daju nama da radimo zemlju, tražimo, ne možemo da je dobijemo, sad hoće solarne elektrane, a ovo je specifičan primjer za BiH gdje imate 300 hektara koje se navodnjavaju - kaže Radić.

Datum posebne sjednice lokalne Skupštine još nije preciziran. Zasjedao je i lokalni Savjet za izmjenu Prostornog plana, koji je, kao savjetodavno tijelo, zatražio reviziju odluka o koncesiji. Traži se zajedničko rješenje.

- Zajednički stav članova Savjeta je da solarni paneli i zelena energija svakako mogu, ali ne na uštrb poljoprivrednika, poljoprivrednog zemljišta i ispaše stoke - ističe Bogdan Botić, član Savjeta i zamjenik načelnika opštine.

Raspoloživog neobradivog zemljišta za solarne elektrane ima, tvrde u opštini. Glavne primjedbe na Plan uglavnom se odnose na pojas vodozaštite oko vodozahvata i jezera Alagovac i korišćenje obradivog zemljišta za postavljanje solara, na nekoliko lokaliteta. Pominju se površine veće od 500 hektara. U prostorno-planskoj dokumentaciji postupak traje, ali u važećem dokumentu nisu predviđeni veliki solarni parkovi.

- Procedura nije završena, već se može reći da će u ovom trenutku određena planska rješenja za solarne elektrane biti revidirana i da će biti sačuvano poljoprivredno zemljište. Konačno rješenje daće lokalni parlament, koji usvaja prostorni plan, i tek u tom trenutku on postaje važeći - pojašnjava Miloš Ivanišević, načelnik Odjeljenja za prostorno uređenje i stambeno-komunalne poslove.

Prema nezvaničnim procjenama, samo od energetskih objekata, koji su u planu da se grade, u lokalni budžet godišnje bi se slijevalo oko pet miliona KM. Dio tog novca bio bi izdvajan i za poljoprivredu.