Milić predstavio „model otporne ustavnosti“: Pravom i institucijama odbraniti Srpsku od hibridnih napada

Diplomirani pravnik i master student politikologije Stefan Milić ocijenio je danas u Banjaluci da BiH svjedoči sofisticiranim hibridnim operacijama u kojima se pravo koristi kao oružje protiv suvereniteta Republike Srpske, poručivši da je jedini odgovor na takve prijetnje prelazak na koncept "ustavne bezbjednosti" i institucionalne samoodbrane.

Predstavljajući svoj rad "Model otporne ustavnosti" na Šestom međunarodnom naučnom skupu "Savremeni izazovi i prijetnje bezbjednosti" na Fakultetu bezbjednosnih nauka, Milić je upozorio da klasični mehanizmi ustavne zaštite više nisu efikasni kada sama institucija zadužena za zaštitu Ustava generiše krizu.

On je naglasio da klasična ustavna zaštita djeluje tek nakon što se ustav prekrši, dok ustavna bezbjednost djeluje preventivno i štiti cjelokupni kapacitet sistema da sačuva svoj identitet od hibridnih napada maskiranih u legalne procedure.

Pozivajući se na njemačkog teoretičara Gintera Frankenberga, Milić je istakao fenomen pravnog ratovanja /lawfare/, u kojem ustav prestaje biti simbol mira i postaje instrument političke dominacije.

"Ustavni sud BiH je izašao iz svojih okvira. Kako s pravom upozorava akademik Simović, ovaj sud sve češće djeluje kao ekspanzivni 'pozitivni zakonodavac' koji kreira nove norme. Kada tome dodamo analize poljskog istraživača Kšištofa Krisjenijela, koji prisustvo stranih sudija ocjenjuje kao put u 'etnokratska rješenja', dolazimo do eklatantnog demokratskog deficita", rekao je Milić.

Kao najočigledniji primjer pravnog "ratovanja", Milić je naveo spor oko državne imovine, pojasnivši da stvaranje vanustavne kategorije državne imovine na nivou BiH ima samo jedan cilj – indirektno oduzimanje materijalnog supstrata Republici Srpskoj.

"Entitet bez imovine gubi sposobnost ekonomskog razvoja, a autonomija se pretvara u praznu ljušturu", konstatovao je Milić.

On je odbacio teze da su centralizacija i slabljenje mehanizama veta nužni "evropski standardi". U tom kontekstu, Milić je posebno istakao naučni doprinos profesora Vlade Simovića, čija istraživanja dokazuju da belgijski ustavni sistem uspješno funkcioniše upravo zahvaljujući strogom dvostrukom nacionalnom paritetu bez stranih sudija, dok švajcarski Savezni sud čak nema ni ovlaštenje da poništi savezne zakone.

Kao praktični odgovor na ove prijetnje, Milić je predložio "Model otporne ustavnosti" kroz četiri stuba: normativni, institucionalni, proceduralni i politički.

"Prvi stub je odbrana izvornog Dejtona jer je, kako ističe akademik Rajko Kuzmanović, ustavni kapacitet Republike Srpske izraz već formirane volje naroda, a ne poklon. Drugi stub je proaktivno djelovanje Narodne skupštine koja mora odlučno ograničavati nelegalni prenos nadležnosti i zakonodavnom djelatnošću popunjavati pravne praznine, dok treći čini dosljedna primjena entitetskog glasanja", pojasnio je Milić.

On je upozorio da su sva tri mehanizma ranjiva ukoliko ne postoji četvrti stub – neophodni minimum unutrašnjeg političkog konsenzusa svih političkih aktera o vitalnim interesima Srpske.

"Institucije koje se ne brane, prestaju da postoje. Na našoj generaciji je istorijski zadatak da artikulišemo konstitutivnu volju naroda i sačuvamo neotuđivo pravo da sami, slobodno i suvereno odlučujemo o svojoj sudbini", zaključio je Milić.

Milićev rad "Ustavna bezbjednost i ustavna zaštita u uslovima hibridnih prijetnji: uloga Ustavnog suda i Model otporne ustavnosti u BiH" biće objavljen u zborniku radova sa ovog međunarodnog naučnog skupa.