"Mame protiv zagađenja": Imamo pravo na zdravu životnu sredinu

Građanska grupa "Mame protiv zagađenja" osnovana je u Banjaluci sa ciljem da se ukazivanje na problem zagađenja vazduha učini prioritetom, nakon što se tokom ovih zimskih mjeseci konstantno izvještavalo o alarmantnom nivou zagađenja u gradu.

Grupa je uputila peticiju Gradu Banjaluka, na čelu sa gradonačelnikom Draškom Stanivukovićem, u kojoj traži konkretne mjere za smanjenje zagađenja, naglašavajući da nisu prihvatljive pasivne reakcije nadležnih institucija, kao i Eko toplanam i Ombdusmanu za djecu.

U peticiji su iznijeli sedam ključnih zahtjeva. Naglasili su da zagađenje vazduha ne smije biti ignorisano kad “nakratko bude bolje“ i traže da Grad u roku od sedam dana predstavi preliminarni plan mjera sa jasno definisanim ciljevima, koracima i rokovima, te da taj plan bude javno dostupan.

- Pozvale smo majke da nam se pridruže da djelujemo zajedno jer nisam čula da se išta preduzima na smanjenju zagađenja vazduha, a nisam čula ni da su građani zahtijevali da se taj problem rješava. Odazvalo se odmah 50-ak majki, mi smo se sastale i tada nam se jako žurilo da se postave zahtjevi za djelovanje, jer je u tome periodu (decembar) vazduh bio kategorisan i kao nezdrav i kao opasan - izjavila je Dragana Stanković, pravnik i pokretač incijative.

Kako je rekla, odgovori na peticiju nisu dostavljeni, pod izgovorom da grad nije još nije prikupio informacije, Eko toplane, kako kaže, ne smatraju se obaveznim da odgovore, dok je Ombudsman za djecu zauzeo neutralan stav.

- Samim tim, nama je ugroženo ustavno pravo na pristup informaciji, koja nam je neophodna kako bismo imali informisano mišljenje i pravo na život u zdravoj životnoj sredini. Ne možemo ništa ni preduzeti jer nemamo konkretne informacije. Nama su potrebni plan i mjere kako da dođemo do rješenja, možda i da se ugledamo na neke evropske zemlje ili zemlje u okruženju koje su to uspjele da riješe, ili bar djelimično da se počne rješavati ovaj problem, a ne da se sve svede na kukanje građana kad dođe zima - upozorila je Stankovićeva.

U kontekstu zagađenja vazduha obično spominjemo fizičke posljedice. Međutim, ono što često zaboravimo su i psihološke posljedice koje su jednako važne i ozbiljne, ističu sagovornice.

- Zašto imamo psihološke posljedice? Iz prostog biološkog razloga, jer je naš mozak podešen da reaguje na opasnost. Bila ta opasnost stvarna ili zamišljena, naš um pokušava da nas zaštiti jer je to njegov posao. U ovom slučaju, kad govorimo o zagađenju vazduha, opasnosti je stvarna. I naš nerni sistem, naše tijelo je izloženo dugi vremenski period, pričamo o mjesecima, kad je vazduh često nezdrav, a ponekad kategorisan i kao opasan po život. U takvom stanju mozak ulazi u stanje preopterećenosti i sistem borbe ili bijega, a taj hronični stres kod ljudi često uzrokuje različite poteškoće na mentalnom i na tjelesnom planu - naglasila je psiholog Dajana Kovačević.

Stankovićeva je dodala da oni, kao predstavnici građanske inicijative, imaju zakonsko pravo da od javnih institucija i preduzeća dobiju potrebne informacije koje su u njihovom posjedu i pod njihovom kontrolom.

- Tražili smo zahtjevom za pristup informacijama, pa smo se tako obratili i Eko toplanama, jer znamo da je je to preduzeće u režimu javno-privatnog partnerstva. Od njih nismo dobili informacije. Svakako će konačno odluku o tome dati sud i neće ovo biti prvi put da su odluke Eko toplane na sudskom preispitivanju - zaključila je Stankovićeva za RTRS.