Jerinić: Autoput nam je približio cijeli svijet

Grad Doboj ima u planu da napravi veliki administrativni centar koji će objediniti i omogućiti da se sve potrebe stanovništva, regionalnog karaktera, završavaju na jednom mjestu, u jednoj zgradi. O tačnoj lokaciji javnost će biti blagovremeno obaviještena.

Rekao je ovo "Glasu Srpske" gradonačelnik Doboja Boris Jerinić osvrćući se na to što ovaj grad još nema zgradu uprave.

- Svakako će formiranjem administrativnog centra Doboj biti regionalni lider u smislu efikasnosti pružanja usluga za potrebe stanovništva - kazao je Jerinić i dodao da su sve administrativne usluge građanima dostupne i izvršavaju se na adresi Cara Dušana 79a.

Koji su projekti realizovani u gradu Doboju od Vašeg reizbora na poziciji gradonačelnika?

JERINIĆ: Svakako bih izdvojio novi objekat bolnice "Sveti apostol Luka" koji je projektovan da pruža zdravstvene usluge ne samo građanima dobojske regije nego i okoline, a 104 miliona KM, koliko je uloženo u ovaj projekat, doprinijelo je da Doboj postane sve primamljivije mjesto za život. Osim toga, niz je projekata u vezi sa proširenjem vodovodne mreže, a građani trenutno mogu vidjeti da se gradi rasteretno-kišni kolektor čija je svrha skupljanje i odvođenje oborinskih voda iz pravca naselja Orašje ka rijeci Bosni. Dužina kolektora je 562 metra, a biće spojen sa novom pumpnom stanicom Usora koja je ranije izgrađena. Pred nama je i postupak rekonstrukcije pumpne stanice za otpadne i oborinske vode koji se nalazi na izlazu iz grada. Planirana su i hidrogeološka istraživanja na lokacijama u Kožuhama i Osječanima. Ne smije se zaboraviti da se decenijama nakon rata u Doboju nalazio najveći kolektivni centar za izbjegla i raseljena lica, pretežno nemoćna da riješe svoje stambeno pitanje. Grad je obezbijedio lokaciju, platio sve potrebne naknade i dozvole kako bi se izgradio i u funkciju stavio objekat koji je danas funkcionalna i moderna zgrada u kojoj su ovi ljudi našli mir.

Da li ima projekata koji su planirani, a nisu završeni?

JERINIĆ: Činjenica je da postoje projekti koji su započeti, ali nisu završeni. Jedan od njih je i sportska dvorana čiji rok završetka rekonstrukcije je probijen, ali u narednom periodu iznaći ćemo rješenje za završetak ovog projekta. Što se tiče Centra za kulturu, u funkciji je galerija, dok je na samom projektu bioskopske sale dolazilo do promjena u projektu.

To se privodi kraju, tako da je nastavak više nego izvjestan. Naravno, uslovi rada jesu otežani, ali ni sportski ni kulturni život u ovom gradu nije stao, pozorišne predstave, izložbe slika, promocije knjiga i sve one aktivnosti koje su u opisu rada Centra za kulturu i danas se odvijaju.

Koliko je na razvoj grada Doboja uticao autoput "9. januar"?

JERINIĆ: Doboj je zahvaljujući samom svom geografskom položaju nezaobilazna tačka na putu od Evrope ka jugu BiH i zbog toga je i prije rata bio saobraćajno čvorište. Željezničko čvorište svakako jeste, ali izgradnja autoputa "9. januar" izuzetno je pomogla uvezivanju Doboja prije svega sa Banjalukom kao glavnim gradom i najjačom privrednom regijom u Srpskoj. Na ovaj način građanima Doboja ne samo da je približena Banjaluka nego i cijeli svijet. Zahvaljujući ovom autoputu veći aerodromi poput beogradskog ili zagrebačkog su na samo dva sata od Doboja. U posljednjih godinu Doboj je stigao i prestigao okolna mjesta koja su godinama važila za trgovačka mjesta jer u našem gradu sa jednog parkinga u samo jednom tržnom centru može se kupiti sve što je potrebno. Taj tržni centar "Doboj siti park" je mjesto koje hrani više od 500 porodica, što odjednom u posljednjih nekoliko decenija u ovom gradu nije uspio nijedan privredni subjekat. Počinje se graditi i "Lidl", tako da se Doboj u odnosu na grad kakav smo imali prije četiri godine razrastao u svakom smislu. Sve ovo prate i nove, moderne i široke saobraćajnice.

Grad Doboj često se suočava i sa poplavama. Koliko novca se ulaže u zaštitu od poplava?

JERINIĆ: Da, poplava iz 2014. godine ostavila je trag na svima nama i u gradu vrijeme računamo na ono prije i poslije poplave. U smislu zaštite samog grada urađeno je mnogo projekata za koje smo vidjeli da su u kasnijim godinama i te kako dali efekat. Sam kanal Liješanj, kao jedna od najkritičnijih tačaka 2014. godine, je uređen i proširen, tako da je opasnost sa te strane otklonjena, dok je od samog kanala dužinom magistralnog puta postavljena betonska barijera od "džersi" elemenata. Radovi su izvođeni na čak 11 lokacija, a do sada je u ove projekte uloženo više od 4,5 miliona KM. I samo korito rijeke Bosne je višestruko prošireno i produbljeno nizvodno od naselja Bare, tako da je sada i sam protok Bosne neuporedivo brži i veći u odnosu na 2014. godinu. Zaštita od poplava i djelovanje u slučaju iste ostaće u samom vrhu liste prioriteta i u godinama koje dolaze.

Opozicija je u više navrata iznijela stav da je gradska kasa prazna i da zbog toga grad poseže za novim kreditnim zaduženjima. Kakvo je stanje u gradskoj kasi?

JERINIĆ: Budžet za 2026. godinu je predat u skupštinsku proceduru već u decembru 2025. godine. Sve svoje obaveze grad servisira u definisanim rokovima i predviđenom dinamikom, što ukazuje da je prisutna konstantna finansijska stabilnost kada pričamo o budžetu.

Šta je bilo sa građanskim inicijativama da Skupština grada donese odluku o uvođenju jednokratne podrške roditeljima od 300 KM za svaku rođenu bebu? Koliko ulažete u pronatalitetne mjere?

JERINIĆ: Svaka građanska inicijativa je dobrodošla i svaku razmatramo, a što se tiče pronatalitetne politike, sve radimo s ciljem zadržavanja mladih. Kroz pet javnih poziva 83 mlada bračna para dobila su stanove, od kojih je samo pet parova platilo polovinu vrijednosti stana, dok su ostali odabrali model po kojem je grad na sebe preuzeo finansiranje čak 70 odsto vrijednosti stana. Projekat je započet 2019. godine i do sada je u te svrhe uloženo više od četiri miliona KM. Hroničan problem nedostatka mjesta u vrtićima riješili smo izgradnjom još jednog objekta koji djeluje u sklopu predškolske ustanove "Majke Jugović" koji je sa opremom koštao blizu četiri miliona KM, a kapaciteta je 150 korisnika. Donijeli smo i odluku da subvencionišemo boravak djece u vrtićima.