27 godina od slučaja "Račak"

Na današnji dan prije 27 godina u selu Račak kod Uroševca na Kosovu i Metohiji dogodio se oružani sukob srpske policije i pripadnika albanske terorističke OVK, a eliminacija terorista, koji su prikazani kao civili, poslužila je kasnije kao povod za bombardovanje SR Jugoslavije.

Akcija u Račku uslijedila je zbog saznanja da se u selu nalazilo jako uporište takozvane OVK i da se na tom potezu dogodio niz napada i ubistava pripadnika policije.

U toj oblasti od jula 1998. do januara 1999. ubijene su 24 osobe – policajci, vojnici i civili, a 25 ljudi je ranjeno.

Prema zvaničnom stavu Beograda, 15. januara 1999. godine pripadnici posebnih jedinica policije sproveli su legitimnu antiterorističku operaciju usmjerenu protiv komandnog centra tadašnje 161. brigade OVK "Agim Celej Coli", odnosno bataljona "Sadik Šalja", koji je bio odgovoran za ubistvo trojice policajaca početkom januara te godine.

Akciju su na poziv policije pratili i posmatrači OEBS-a, ali i novinari iz nekoliko stranih televizijskih i novinskih kuća, koji su mogli na licu mjesta da snime opkoljavanje i zauzimanje jednog od važnih uporišta OVK.

Poslije sukoba srpske policije sa albanskim ekstremistima u selu Račak pronađena su tijela 45 Albanaca.

To je bio i povod za NATO bombardovanje SR Jugoslavije koje će uslijediti iste godine - 24. marta 1999. Slučaj "Račak" i danas kod srpske i albanske strane izaziva oprečna mišljenja.

Račak je ujedno i "proslavio" tadašnjeg šefa verifikacione Misije OEBS-a Vilijama Vokera koji je odmah tvrdio da je tu počinjen ratni zločin.

Dodatne kontraverze izazvale su dileme eksperta za sudsku medicinu. Tako je finski stručnjak Helen Rante navela da rezultati obdukcije ukazuju da su žrtve strijeljane, ali dvije godine kasnije u naučnoj publikaciji koja je objavljena u Finskoj, grupa eksperata sudske medicine analizirala je svu dokumentaciju i izvela nedvosmisleni zaključak da taj izvještaj Rante nije bio tačan.

Nekadašnji komandant Posebnih jedinica policije general Goran Radosavljević svojevremeno je rekao da je MUP Srbije nakon dugo priprema odlučio da izvrši antiterorističku akciju u Račku.

"Planirali smo da krenemo u vrijeme kada nas ne očekuju, oko tri, četiri ujutru, zima je bila, 15. januar, prije toga smo znali da u selu nema civila. U to vrijeme u tom selu živjelo je oko 3.000 stanovnika i zamislite da nema dima ni iz jedne kuće, tragova u snijegu. Jasno nam je bilo da su ostali samo teroristi u jednom objektu", pričao je tada Radosavljević.

Prema njegovim riječima, došli su im iza leđa, našli rovove koje su pravili, a za koje je srpska strana znala prema ranijim izviđanjima.

Naglasio je da je u toj akciji likvidiran mnogo veći broj terorista nego što je prikazano.

"Kada je treći dan akcije završen, došli smo do materijalnih dokaza da smo mi u pravu. Da se ne lažemo - Zapad nikada neće priznati da je to bila legitimna akcija, da nisu stradali nedužni civili, već teroristi koji nisu htjeli da se predaju", rekao je Radosavljević.

Istražni sudija u slučaju "Račak" Danica Marinković rekla je ranije da je jedina istina da su toga dana u Račku poginuli pripadnici terorističke organizacije OVK, a da je verzija o masakru izmišljena kao povod za bombardovanje SR Jugoslavije.

"Pronađene su velike količine oružja, rovovi, štab koji smo pronašli, uniforme UČK... Sve to dokazuje da je u Račku bilo veliko uporište i štab terorističke bande UČK i da su 15. januara 1999. godine poginuli teroristi od strane izvedene akcije pripadnika srpske pilicije", istakla je Marinkovićeva.

Slučaj "Račak" je bio i jedna od najvažnijih tačaka optužnica pred Haškim tribunalom protiv Slobodana Miloševića, tadašnjeg predsjednika SRJ, Nikole Šainovića, potpredsjednika tadašnje Vlade SRJ i Milana Milutinovića, predsjednika Srbije.

U sva tri slučaja, tužilac je tokom postupka odustao od ove tačke optužnice. Među optuženima u Hagu bio je i policijski general Vlastimir Đorđević. Međutim Račak nije bila jedna od tačaka optužice, već je samo hronološki naveden.

Nekadašnji istražni sudija Danica Marinković je tvrdila da je to što je u Hagu odbačena optužnica o slučaju "Račak" velika pobjeda Srbije i što od Srba niko nije osuđen kao odgovoran za taj događaj.

Albanci tvrde da je u Račku 15. januara 1999. počinjen masovan ratni zločin. Tu tvrdnju argumentuju izvještajem Verifikacione Misije OEBS-a, ali i tvrdnjama šefa te misije Vokera.

Specijalno tužilaštvo u Prištini je krajem prošle godine podiglo optužnicu protiv 21 osobe za krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva u selu Račak, uz prijedlog da se suđenje održi u odsustvu optuženih.

Marinkovićeva je nakon toga rekla da je riječ o politički motivisanom procesu, a da je cilj takvih optužnica zastrašivanje srpskog stanovništva na Kosovu i dovela u pitanje mogućnost fer suđenja.