Đurić: Da ima i zrna pravde Mahmuljin bi bio u zatvoru

On naglašava da bi Mahmuljinu, zbog monstruoznih zločina nad Srbima sa područja Vozuće, dolinom rijeke Krivaje i južnog dijela Ozrena, u zatvoru društvo trebali da prave i mnogi pripadnici Trećeg korpusa koji u nedjelju, 30. novembra, u Maglaju proslaviše 33 godine od formiranja ove zloglasne formacije takozvane Armije BiH.

Đurić kaže da posjeduje faksimile iz Mahmuljinovog dnevnika koji ga direktno dovode u vezu sa mudžahedinima i završnim napadom na Vozuću 10. septembra 1995. godine i najavljuje da će to zajedno sa drugim dokumentima iz tog perioda objaviti u svojoj knjizi, koja će biti publikovana iduće godine.

NIJE SLUČAJNO DA JE MAHMULjIN NEOMETANO POBJEGAO U TURSKU

Đurić, kojeg su 1995. godine, trećeg dana proboja Vozuće, u rejonu Lozne zarobili pripadnici takozvane Armije BiH, ističe da nije slučajno što je Mahmuljin pobjegao u Tursku neometan od institucija BiH.

- Nekadašnji bošnjački politički moćnik Haris Silajdžić i njegova sestra Sadžida koja je bila počasni konzul u Istanbulu, bili su ključni u dovođenju mudžahedina, za koje je kasnije u okviru Trećeg korpusa bio odgovoran Mahmuljin - istakao je Đurić koji je u zarobljeništvu proveo punih sedam mjeseci, od čega 139 dana u samici.

On tvrdi da je upravo ta mudžahedinska maršruta, od Istanbula do BiH, odnosno Vozuće, Mahmuljinu omogućila da pobjegne u Tursku nakon što mu je 2022. godine Apelaciono vijeće Suda BiH izreklo zatvorsku kaznu od osam godina.

Đurić, koji je zarobljen kao novinar, navodi da su Mahmuljin i Silajdžić osujetili da bude razmijenjen za dva turska novinara, s obzirom na plan da ga, krijući u kasarni "Husinska buna", isklešu za lažnog svjedoka pred Međunarodnim sudom u Hagu.

BJEKSTVOM MAHMULjINA I UBISTVOM ABU MALIJA ONEMOGUĆENO NjIHOVO SVJEDOČENjE

On je podsjetio da je zajedno sa članovima Udruženja ratnih zarobljenika "Vijenac, Vozuća i ostali" još 1997. godine dostavio pismo tadašnjem glavnom haškom tužiocu Luiz Arbur sa svjedočenjima o monstruoznim ratnim zločinima koje su mudžahedini i ostali pripadnici Trećeg korpusa takozvane Armije BiH počinili nad srpskim civilima, vojnicima i zarobljenicima sa područja Vozuće i Zavidovića.

Prema njegovim riječima, ti zločini su, nažalost, u žižu međunarodne javnosti došli tek nakon što su komandanti i pripadnici tih zloglasnih jedinica počeli da organizuju i siju smrt i u zapadnim zemljama, a kao jedan od odgovora na to je trogodišnja presuda bivšem komandantu Glavnog štaba takozvane Armije BiH Rasimu Deliću od Haškog tribunala koju ovaj ratni zločinac zbog smrti nije odslužio.

- Osim Delića i Mahmuljina za zločine u Vozući niko drugi nije odgovarao - izjavio je Đurić.

On smatra da je razlog nezainteresovanosti pravosuđa BiH da, uprkos brojnim dokazima, druge zločince privede pravdi treba tražiti i u tome što je neometanim bjekstvom Mahmuljina i navodnim ubistvom komandanta odreda "El mudžahedin" Abu Malija /pravo ime Abdel Kader Mokhtari/ onemogućeno njihove svjedočenje u drugim sudskim predmetima.

u nedjelju, 30. novembra, u Maglaju je organizovan defile, povodom centralnog obilježavanja 33 godine od osnivanja Trećeg korpusa takozvane Armije BiH, čija su dva ratna komandanta presuđena za ratne zločine nad Srbima, a jedan je umro nakon podignute optužnice Međunarodnog suda u Hagu.

Međunarodni sud u Hagu 2001. godine je podigao optužnicu protiv prvog ratnog komandanta ovog korpusa Envera Hadžihasanovića, koji je 2006. u prvostepenoj presudi proglašen krivim za ratne zločine nad Srbima i Hrvatima na području Zenice i Bugojna. Zatvorska kazna od pet godina i šest mjeseci je u žalbenom postupku 2008. godine skraćena na tri i po godine.

Drugi ratni komandant Mehmed Alagić umro je 2003. godine uoči predstatusne konferencije pred Haškim tribunalom, gdje je optužen za ubistvo, nasilje nad ljudskim životom, surovo postupanje, bezobzirno uništavanje gradova, naselja i sela koje nije opravdano vojnom nuždom, pljačku javne ili privatne imovine i uništavanje ili namjerno oštećenje vjerskih objekata.

Alagić se teretio za ratne zločine, namjerno ubijanje, nanošenje velike patnje, ozbiljne tjelesne povrede, nečovječno postupanje, nezakonito zatvaranje civila i opsežno uništavanje imovine koja nije opravdana vojnom potrebom.

Treći ratni komandant ovog korpusa Sakib Mahmuljin pobjegao je od izdržavanja zatvorske kazne od osam godina, zbog monstruoznih zločina nad zarobljenim srpskim civilima, sanitetskim osobljem i vojnicima na području Vozuće i Zavidovića 1995. godine.

Apelaciono vijeće Suda BiH je krajem aprila 2022. godine izrekao Mahmuljinu pravosnažnu zatvorsku kaznu od osam godina zbog monstruoznih zločina nad zarobljenim srpskim civilima, sanitetskim osobljem i vojnicima na području Vozuće i Zavidovića 1995. godine. Time je ukinuta prvostepena presuda od 10 godina zatvora.

Mahmuljin je već tri godine u bjekstvu, a ni Interpolova potjernica nije pomogla da bude lociran i priveden na izdržavanje kazne.