PREDVIĐANJE ZNANSTVENIKA: BiH će postati dio nenaseljive pustinje

Internetski portal “Big Think” objavio je kartu koja pokazuje kako će izgledati svijet ako prosječna godišnja temperatura bude viša za četiri Celzijeva stupnja.

– Polinezije više nema, potonula je ispod mora. Pakistan i južna Indija su napušteni, a Europa se polako pretvara u pustinju. Takva nas situacija očekuje kada svijet u prosjeku godišnje bude topliji za samo četiri stupnja – piše novinar Frenk Jakobs.

Zapadni Antartik više nije leden i nenaseljiv. U novim zelenim područjima osnivat će se novi gradovi. Sjeverna Kanada, Skandinavija i Sibir hranit će stotine milijuna klimatskih migranata, koji će biti prisiljeni ovdje se naseliti, navode znanstvenici.

Ovu kartu prvi je objavio “New Scientist”, a zatim ju je preuzeo “Parag Kana” za svoju knjigu “Connectography”, u kojoj je postavio pitanje: “Čitava populacija arktičke regije danas iznosi manje od četiri milijuna. Može li u sljedećih 20 godina taj broj porasti na 400 milijuna?”

Novinar Jakobs je, kako prenosi Dnevni avaz, zaključio da je “sad pravo vrijeme za kupovinu nekretnina na Grenlandu, prije nego i on pozeleni”.

Područja na karti označena smeđom bojom predstavljaju teritorij koji će biti “nenaseljiv zbog poplava, suša i ekstremnih vremenskih uvjeta”. Među njima su istočna obala SAD, Meksiko, Srednja Amerika te središte Južne Amerike.

U Africi će tako završiti Madagaskar i Mozambik, a u Aziji Indija i Pakistan. Indokina i Indonezija također će biti potpuno napuštene.

Narandžastom bojom su označena područja “nenaseljive pustinje”, među kojima se nalazi i Bosna i Hercegovina i cijeli Balkan, te Austrija, Mađarska, Njemačka, Španjolska, Portugal. Rijeke su presušile i više nema snijega na Alpama, predviđa se na karti. Ovako će završiti većina SAD, Južne Amerike, gotovo cijela Afrika te južni dijelovi Europe i Azije.

Područja označena crvenom bojom će biti potopljena zbog rasta razine mora. Pretpostavlja se da će zatopljenje od četiri stupnja uzrokovati povišenje morske razine od dva metra. Iako se ovaj broj ne čini velikim, radi se o gusto naseljenim područjima. Na primjeru u SAD to je čak 40 posto čitave populacije.

Svijetlozelenom bojom označena su područja na kojima će biti moguć uzgoj hrane i osnivanje gradova. Među njima je zapadi Antartik, sad neprepoznatljiv i gusto naseljen. Novi Zeland također će postati jedno od najgušće naseljenih područja.

U Sibiru i Kanadi će padaline i više temperature stvoriti idealne uvjete za uzgoj hrane za većinu svijeta. Velika Britanija, Skandinavija, Grenland i sjeverna Rusija će pružiti utočište većini svjetske populacije.

Tamnozelenom bojom označen je teritorij na kojem je moguće ponovno pošumljavanje. Ovdje su uključeni afrički Sahel i zapadna Australija.

Napuštena područja neće ostati beskorisna. Ona označena zelenim tačkama koristit će se za solarnu energiju, a crvenim tačkama za geotermalnu energiju. Ogromne vjetroelektrane na obalama Južne Amerike, Aljaske i Sjevernog mora proizvodit će ostatak energije potrebne planeti./HMS/

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*