Utvrđen Prijedlog programa ekonomskih reformi

Ovaj strateški dokument je usmjeren na uži set strukturnih reformi u odnosu na prethodne cikluse, kako bi fokus bio prvenstveno na realizaciji utvrđenih prioriteta.

Strukturne reforme organizovane su u okviru tri oblasti, a koje odgovaraju definisanim reformskim stubovima Vlade, i to: I Konkurentnost, II Održivost i otpornost i III Ljudski kapital i socijalne politike. Prema navedenom, u okviru definisanih oblasti predloženo je sedam strukturnih reformi i u okviru njih 23 reformske mjere za period do 2028. godine.

Osim navedenih strukturnih mjera postoji značajan broj ostalih mjera čija će realizacija doprinijeti ispunjavanju prethodno definisanih ciljeva Vlade Republike Srpske, a te mjere će biti ugrađene u Program rada Vlade Republiek Srpske i nadležnih resora za naredni period.

U okolnostima brojnih eksternih i internih izazova, u 2024. godini, bruto domaći proizvod (BDP) Republike Srpske je ostvario rast od 3,1 odsto.

Raspoloživi podaci za prva dva kvartala 2025. godine, ukazuju na nastavak realnog rasta privredne aktivnosti u Republici Srpskoj, po prosječnoj stopi od 1,7 odsto.

Prema projekcijama iz Programa ekonomskih reformi, u narednom dvogodišnjem periodu se očekuje nastavak rasta privredne aktivnosti vođen domaćom tražnjom i investicijama, uz blagi pozitivan doprinos spoljnotrgovinske razmjene. Projektovane stope privrednog rasta Republike Srpske u periodu 2026–2028. godina iznose 2,6 odsto, 2,9 odsto i 3,1 odsto, respektivno.

U 2026. godini najniža neto plata u Republici Srpskoj iznosiće 1.000 KM, dok će se najniže neto plate u zavisnosti od stepena stručne spreme potrebnog za obavljanje određenog posla kretati od 1.050 KM do 1.450 KM. Stabilno tržište rada, uz rast zaposlenih i blago povećanje plata omogućiće rast raspoloživog dohotka, što će uz pozitivan doprinos potrošnje države održati domaću potrošnju.

Projektovani rast domaće potrošnje manji je od projektovanog rasta BDP-a. Takođe, očekuje se da će realizacija najavljenih investicija u energetske projekte, putnu infrastrukturu, zdravstvo i poljoprivredu pozitivno uticati na rast. Rast domaće potrošnje i investicija posljedično će uticati na povećanje uvoza, dok će očekivani oporavak spoljne tražnje, povećanje izvoza usluga, te potencijalno otvaranje novih kanala prodaje omogućiti rast izvozno orijentisane proizvodnje i ukupnog izvoza. Veći rast izvoza u odnosu na rast uvoza za rezultat će imati blago pozitivan doprinos privrednom rastu u navedenom periodu.

Vlada Republike Srpske utvrdila je Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o doprinosima. Najznačajniji efekat predloženog Zakona očekuje se zbog zadržavanja osnovice doprinosa za nosioce samostalne djelatnosti na iznosu od 70% prosječne bruto plate u Republici iz prethodne godine.

Važećim Zakonom je propisano da osnovica za 2025. godinu iznosi 70 odsto, dok od januara 2026. i nadalje iznosi 80 odsto. Predloženom izmjenom osnovica ostaje na nivou 2025. godine. Smanjenje osnovice za doprinose kod preduzetnika u 2026. godini (sa 80 odsto na 70 odsto prosječne bruto plate) dovešće do smanjenja prihoda u ukupnom iznosu od približno 19,3 miliona KM, od čega će u Budžetu Republike Srpske biti manje 11,5 miliona KM na stavci prihoda po osnovu doprinosa za penzijsko invalidsko osiguranje, a ostalim fondovima socijalnog osiguranja biće 7,8 miliona KM manje.

Razlozi za donošenje ovog zakona sadržani su i u potrebi da se uskladi poreska politika sa realnim mogućnostima preduzetnika, uz očuvanje njihove konkurentnosti i održivosti.

Izvršene su i izmjene propisa s ciljem suzbijanja sive ekonomije u dijelu isplaćivanja naknada za određeni vid sezonskog i privremenog rada. Predloženo je plaćanje doprinosa za penzijsko-invalidsko osiguranje u fiksnom iznosu od 16 KM po svakom danu angažmana. Time će biti pojednostavljen obračun i uplata i doprinosa. Uplatu doprinosa vršio bi isplatilac prihoda, odnosno lice koje radno angažuje lica na poslovima sezonskog i privremenog karaktera, do 20. u mjesecu za prethodni mjesec.

Na posebnoj sjednici Vlade usvojen je Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, kojima će biti jasnije definisane pojedine odredbe i izvršene dopune u određenim članovima zakona. Predloženo je da se dodaju pojmovi koji se odnose na donacije i sponzorstvo, s ciljem njihove realizacije s obzirom na različit poreski tretman ovih kategorija rashoda.

Oblast trasnfernih cijena se dodatno uređuje na način da se u pravila za utvrđivanje uvode Smjernice Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj, u dijelu koji ne reguliše sam Zakon i pripadajući podzakonski akti.

Detaljnije se uređuje oporezivanje poslovnih jedinica pravnih lica sa sjedištem u Federaciji BiH i Brčko Distriktu BiH, s obzirom na široko prisutan problem kod određivanja prihoda koji treba pripasti ovim poreskim obveznicima, te utvrđivanje poreske osnovice.

Predloženim izmjenama i dopunama zakona ukida se poreska olakšica koja se odnosi na prihod od kamate na dužničke hartije od vrijednosti koje emituje Republika Srpska ili jedinica lokalne samouprave u njenom sastavu.

Vlada je na posebnoj sjednici utvrdila i Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak kojim se propisuje oslobađanje od oporezivanja ličnog primanja nekvalifikovanog radnika kao i radnika sa srednjom stručnom spremom u trogodišnjem trajanju, u iznosu od 50 KM neto.

Predloženo je uvođenje paušalnog poreza i doprinosa za penzijsko invalidsko osiguranje za lica koja su radno angažovana na sezonskim i drugim poslovima privremenog karaktera, u ukupnom iznosu od 25 KM za svaki dan radnog angažovanja.

Predloženo je ukidanje oslobađanja od plaćanja poreza na kapitalni dobitak za lica koja prodaju akcije, udjele u kapitalu, autorska prava, prava građenja, koje su imali u vlasništvu duže od sedam godina. Na osnovu navedenog, od plaćanja poreza na kapitalni dobitak biće oslobođena lica samo za prodaju nepokretnosti koje su imali u vlasništvu duže od sedam godina.

Propisuje se obaveza prijavljivanja prihoda oslobođenih od plaćanja poreza na dohodak s ciljem efikasnije kontrole, dostupnosti podataka radi boljeg i lakšeg kreiranja poreskih politika.

Vlada Republike Srpske utvrdila je i Prijedlog Odluke o dugoročnom zaduživanju za 2026. godinu do iznosa 1.690.900.000 KM, realizacijom zaduženja iz različitih izvora vodeći računa o troškovima i rizicima. Svrha zaduživanja je obezbjeđivanje sredstva za realizaciju različitih vladinih politika i mjera, u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama Republike Srpske.

U skladu sa planiranim novim zaduženjem za 2026. godinu, uzevši u obzir planiranu otplatu duga u istoj godini, procjenjuje se da će ukupan dug Republike Srpske na dan 31. decembar 2026. godine iznositi 35,8% procjenjenog BDP-a za 2026. godinu, a javni dug 32,2% procijenjenog BDP-a za 2026. godinu.

Na posebnoj sjednici utvrđen je Prijedlog odluke o kratkoročnom zaduživanju Republike Srpske emisijom trezorskih zapisa za 2026. godinu. Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama Republike Srpske je propisano da kratkoročni dug ne može biti veći od 8% iznosa redovnih prihoda ostvarenih u prethodnoj fiskalnoj godini, što prema usvojenom Drugom rebalansu budžeta Republike Srpske za 2025. godinu iznosi 437,75 miliona KM, što je gornja granica koju Republika Srpska može realizovati.

Tokom 2025. godine Republika Srpska je izvršila dvije emisije trezorskih zapisa, ukupne nominalne vrijednosti 34,37 miliona KM, a stanje duga po osnovu istih na današnji dan iznosi 20,6 miliona KM.

Vlada je na posebnoj sjednici utvrdila i Prijedlog odluke o iznosu garancija koje može izdati Republika Srpska u 2026. godini. Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama Republike Srpske propisano je da ukupna izloženost Republike Srpske po izdatim garancijama ne može biti viša od 15% ostvarenog BDP u toj godini. U 2026. godini planirano je izdavanje garancija Republike Srpske u maksimalnom iznosu do 900 miliona KM za zaduženja prvenstveno za velike projekte u sektoru saobraćaja, te ostalim sektorima.

Vlada Republike Srpske utvrdila je danas Prijedlog zakona o radnom angažovanju na sezonskim i drugim poslovima privremenog karaktera, po hitnom postupku.

Imajući u vidu izazove i kretanja na tržištu rada i prirodu sezonskih i drugih poslova privremenog karaktera, razmatrane su mogućnosti angažovanja sezonskih i drugih radnika bez zasnivanja radnog odnosa kada su potrebe posla kratkotrajnog, odnosno privremenog karaktera koji zahtijevaju trenutni radni angažman većeg broja lica, a koji već nisu obuhvaćeni postojećim modalitetima ugovora o radu i ugovora van radnog odnosa, koje poznaje pravni sistem Republike Srpske.

Donošenje ovog posebnog zakona je u funkciji sprovođenja mjera na suzbijanju sive ekonomije i neformalnog zapošljavanja i uvođenje navedenog oblika radnog angažovanja u zakonske okvire.

Donošenjem zakona stvara se pravni okvir za pojednostavljeno radno angažovanje na pojedinim poslovima sezonskog i privremenog karaktera bez zasnivanja radnog odnosa. Naime, omogućavanjem ovog vida angažovanja stvoriće se pravni osnov za dodatno pojednostavljenje procedura prijave i odjave ovih lica u Poreskoj upravi.