Danas je Vidovdan, jedan od najvažnijih praznika - i zbog vjerskog i zbog istorijskog značaja

Srpska pravoslavna crkva /SPC/ danas obilježava Vidovdan, praznik posvećen Svetom velikomučeniku knezu Lazaru i svim srpskim mučenicima koji su poginuli u Boju na Kosovu 1389. godine.

Na liturgijama u svim pravoslavnim hramovima pominje se stradanje koje je ostavilo vječnu poruku na istoriju, etiku i tradiciju srpskog naroda.

Vidovdan ili praznik sjećanja na kosovsku pogibiju obilježen je crvenim slovom u kalendaru SPC, a za naziv praznika vezuje se Sveti Vid koji je, prema "Prologu" vladike Nikolaja Velimirovića, porijeklom sa Sicilije.

Ovaj svetitelj hrišćanstvo je zadužio podvizima u vrijeme cara Dioklecijana, velikog progonitelja hrišćana.

Isti datum u kalendaru SPC pominje se i kao praznik starozavjetnog proroka Amosa - slave srpskog kneza Lazara koji je poginuo na taj dan, a u navečerje praznika se svojim velmožama pričestio u crkvi Samodreži na Kosovu.

Prema "Prologu", SPC istog dana slavi i svog patrijarha Jefrema, koga je Sabor izabrao 1375. godine i koji je "1382. vjenčao kneza Lazara za cara".

Narodna vjerovanja

Prema narodnom vjerovanju, važno je šta će se na ovaj dan vidjeti, jer će se kasnije baš u tome imati uspeha.

Ponegdje, izlazi se do podneva na groblja i donosi hrana, riba obavezno.

Proslavlja se i kao dan grada Kruševca, gdje se i nalazi crkva Lazarica, u kojoj se pričestila srpska vojska pred odlazak u boj na Kosovu.

Dio vojske se, kažu, pričestio i u crkvi brvnari u Prolomu u čijem dvorištu raste šest šljiva uvijenih stabala.

Prema jednoj od legendi, šljive se uvijaju od žalosti za knezom Lazarom i njegovim vojnicima koji su pošli u smrt, prolazeći pored stabala.