Banjaluka prednjači u regionu po zagađenosti vazduha

Kvalitet vazduha u Banjaluci u noći između ponedjeljka i utorka dostigao je izuzetno loše vrijednosti, svrstavajući grad na Vrbasu među najzagađenije u regionu, a naši sagovornici ističu da je zagađenje vazduha postalo globalni problem.

Naime, kako se navodi na stranici "Zrak eko-akcija", indeks kvaliteta vazduha to veče u jedan čas poslije ponoći u Banjaluci iznosio je 286, koji se smatra vrlo nezdrav.

Na ovoj stranici istakli su da je indeksna vrijednost od preko 300 zagađenje visokog nivoa, izuzetno opasnog po zdravlje svih građana, a rezultat u Banjaluci nije bilo daleko od te cifre.

Banjaluka: Ovo su naselja koja neće imati struju

"Grupe koje treba da smanje bilo kakve vanjske fizičke aktivnosti su plućni i srčani bolesnici, trudnice, djeca i starije osobe. Produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani trebalo bi da izbjegavaju i svi ostali", navedeno je na stranici "Zrak eko-akcija".

To veče odmah iza Banjaluke po zagađenosti bila je Tuzla sa indeksom kvaliteta vazduha 186, što je okarakterisano kao nezdravo, dok je u Doboju oznaka nezdrav, sa indeksom kvaliteta vazduha 174.

Dodaju da je situacija ostala nepovoljna u utorak, a indeks zagađenja je u Banjaluci iznosio 172, što, prema podacima stranice "Zrak eko-akcija", spada u kategoriju nezdravog vazduha.

Vazduh nezdrav u Banjaluci, Brodu i Sarajevu

Prema dostupnim podacima, Banjaluka je bila zagađenija od Sarajeva, Beograda, Zagreba tokom njihovog najtežeg zimskog perioda.

Stručnjaci upozoravaju na to da su posljedice sve uočljivije, posebno kod djece, hroničnih bolesnika i alergičara, dok kao jedan od rijetkih predaha od smoga navode boravak u šumama i na obližnjim brdima, gdje je vazduh znatno čistiji.

"Zagađenje vazduha je globalni problem koji mora biti riješen jer će on postajati sve veći", rekao je Mladen Duronjić, pulmolog, načelnik Klinike za plućne bolesti UKC Republike Srpske.

Istakao je da je u zadnje vrijeme ovaj problem sve češći.

Sofija “odlučila” da na svijet dođe u Hitnoj pomoći u Derventi

"Najveći zagađivači su ložišta, toplane, TE i izduvni gasovi iz automobila. Kada je riječ o mjernim jedinicama, veličine u mikronima preko 30-40 najčešće nisu štetne i ne predstavljaju rizik, dok 10 i ispod već jesu štetne", rekao je Duronjić.

Upozorava da su u najvećem riziku djeca, trudnice i osobe starije od 70 godina, te preporučuje građanima da ostanu u zatvorenom prostoru dok se uslovi ne poprave.

"Sreća u nesreći je da svi udišemo ovaj vazduh, i samim tim smo prinuđeni da svi razmišljamo o ovom problemu", poručio je Duronjić.

Branislav Lolić, pedijatar i alergolog, kazao je za "Nezavisne novine" da je zagađenost vazduha postala globalni problem, te dodao da je nemoguća misija kako trajno riješiti problem zagađenosti vazduha.

Pale u prazničnom sjaju

"Simptomi dugotrajnog izlaganja smogu su najčešće iritacija sluznice, pogotovo nosa, koji je prvi dio respiratornog sistema izložen zagađenju. Mogući su kihanje, curenje iz nosa, nadraženost očiju te kašalj kao odbrambeni mehanizmi. Ukoliko zagađenost duže traje, moguća je povećana sklonost respiratornim infekcijama, posebno kod osoba koje imaju problem sa alergijama i astmom, kod kojih može doći i do otežanog disanja ", kazao je Lolić.

Pojasnio je da ono što se može uraditi u ovom periodu kada je vazduh zagađen vani jeste da se smanje unutrašnja aerozagađenja, kao što su duvanski dim, kuvanje na plin, kao i domaća ložišta.

Elektronskim putem do potrebnih dokumenata

"Prilikom provjetravanja prostorija treba da se pratiti u kojim je periodima koncentracija aerozagađenja najviša. Rano ujutro je dobro vrijeme za to, kao i u periodu poslije 12 časova, pogotovo kad je vjetrovito", poručio je Lolić.

Pojašnjava da je mnogo važnije da ljudi kad god imaju vremena izađu na banjalučka brda, gdje je manja koncentracija aerozagađenja.

"Oni koji nemaju sreću, pa žive u područjima gdje nema takvog reljefa, imaju veći problem", istakao je Lolić i rekao da Kneževo i Kozara pružaju pogodne uslove onima koji ih mogu posjetiti, pišu Nezavisne.